Općenito o oporezivanju dodatnog dobitka
U Narodnim novinama 151/2022 od 22.12.2022. godine objavljen je Zakon o dodatnom porezu na dobit. Radi se o obliku solidarnog doprinosa kojim se pokušava osigurati sufinanciranje ograničene cijene energenata, kako bi se pokušala stabilizirati galopirajuća globalna inflacija. Sredstva prikupljena od ovog poreza biti će usmjerena na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući i umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu.
Prva najava ovog, novog, poreza bila je još u priopćenju Europske komisije REPower EU od 08. ožujka 2022. godine. U ovom priopćenju Europska komisija je državama članicama preporučila uvođenje dodatnog poreza na izvanrednu dobit (eng. windfall tax) svim proizvođačima / dobavljačima energenata, a sa krajnjim ciljem osiguravanja financiranja nadoknade visokih računa kućanstava za energiju. Prema inicijalnoj projekciji Europske komisije, ovaj oblik poreza osigurao bi približno 200 mlrd. EUR prihoda proračuna članica Europske unije u 2022. godini.
Daljnja destabilizacija tržišta energenata nastavkom ratnih operacija u Ukrajini, dodatno je potaknula Europsku komisiju na usvajanje Uredbe vijeća EU 2022/1854 od 06. listopada 2022. godine o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. U predmetnoj Uredbi, termin „poreza na izvanrednu dobit“ zamjenjuje se nazivom „privremenog solidarnog doprinosa“ (eng. temporary solidarity contribution), čime se, vjerojatno, pokušava umanjiti činjenica da se radi o dodatnom porezu.
Mjere definirane u predmetnoj Uredbi odnosile se na uvođenje dodatnog solidarnog doprinosa u visini od minimalno 33% za poduzetnike čija je dobit 2022. i/ili 2023. godine za 20% veća od prosječnog dobitka iz razdoblja 2018.-2021. godina. Navedeno se odnosi na poduzetnike, koji ostvaruju najmanje 75% prometa djelatnostima u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. Odnosno, ova Uredba Vijeće Europske komisije:
1) definira solidarni doprinos u visini od minimalno 33%, pri čemu države članice mogu definirati i viši iznos doprinosa;
2) definira primjenu za energetske djelatnosti i to posebice one poduzetnike koji ostvaruju najmanje 75% prometa u sektorima sirovine nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, te
3) omogućava primjenu ovog poreza za poslovnu 2022. i / ili 2023. godinu, odnosno omogućava uvođenje poreza i samo za 2023. godinu čime se ostavlja dovoljno vremena prilagodbe poduzetnika na solidarni doprinos.
Obveznici dodatnog poreza na dobit u Republici Hrvatskoj
Za razliku od Uredbe Europske unije, koja je predviđala oporezivanje isključivo naftnog sektora, hrvatski Zakon o dodatnom porezu na dobit obveznicima definira sve poduzetnike koji su ostvarili prihode veće od 300 mil. kn u 2022. godini. Ovi poduzetnici, pored redovne stope poreza na dobit od 18% u određenim uvjetima biti će u obvezi još platiti dodatnih 33% na utvrđenu dodatnu dobit u skladu sa odredbama ovog Zakona. Prema projekcijama Ministarstva financija radi se o približno 200-tinjak poduzetnika, koji će u 2022. godini ostvariti prihode veće od 300 mil. kn, te time biti obuhvaćeni odredbama ovog Zakona.
Izuzeti od ovog dodatnog poreza na dobit su poduzetnici koji su (čl. 12. st. 1. Zakona):
a) novoosnovani, te za 2022. godinu po prvi puta podnose Prijavu poreza na dobit;
b) iskazivali porezni gubitak (redni broj 39. Prijave poreza na dobit) tijekom sva četiri razdoblja koja ulaze u izračun (2018.-2021. godina);
c) okončavaju svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike pri čemu podnose zadnju Prijavu poreza na dobit.
Način obračuna dodatnog poreza na dobit
Prethodno definirani obveznici dodatnog poreza na dobit isti isključivo za 2022. godinu, i to u visini od 33%. Predmetna stopa od 33% primjenjuje se isključivo na iznose uvećanog dobitka, koji se računa kao prosjek porezne osnovice za prethodne 4 godine (2018.-2021. godina) uvećan za 20%.
Odnosno:
Pri čemu podsjećamo da se porezna osnovica predstavlja iznos dobitka / gubitka prije oporezivanja korigiran za uvećanja (redni broj 26. prijave poreza na dobit) i smanjenja (redni broj 35. prijave poreza na dobit) osnovice poreza na dobit. Odnosno, radi se o osnovici utvrđenoj na poziciji 36. (porezna osnovica) ili 39. (porezni gubitak) Prijave poreza na dobit.
Ključno je navesti da poduzetnici, koji imaju prenesene gubitke iz prethodnih godina, a koje mogu koristiti prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu, i nadalje su u obvezi na puni iznos razlike osnovice za oporezivanje dodatnog poreza na dobit obračunati i platiti isti po stopi od 33% (čl. 5. st. 3. Zakona o dodatnom porezu na dobit). Dakle, moguće su situacije u kojima porezni obveznici koji su primjerice u 2020. godini (godini u kojoj je poslovanje bilo najznačajnije pogođeno pandemijom COVID-19) ostvarili porezni gubitak, koji prenose u 2021. i 2022. godinu, te sa te osnove nisu u obvezi platiti porez na dobit po redovnoj stopi od 18%, ali ukoliko su ostvarili dobit veću u odnosu na prosječnu četverogodišnje razdoblje (2018.-2021. godina) uvećano za 20% i nadalje su obvezi obračunati i platiti dodatni porez na dobit.
Prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit postoje i određene pozicije koje se izuzimaju iz osnovice oporezivog dobitka tekuće (2022. godine) i prethodnih, usporednih godina (2018.-2021. godina), kao što su (čl. 13. Zakona):
o prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima;
o prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika;
o prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi;
o prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022.;
o dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela trgovačkih društava u kojima imaju više od 20 % udjela u kapitalu, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenje proveden do 31. listopada 2022. godine;
o na zahtjev poduzetnika iz izračuna se može izostaviti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz RDG, a za koje je povećana osnovica poreza na dobit (redni broj 22. Prijave poreza na dobit). Navedeno se ne odnosi na zajmove i potraživanja.
Detaljniji kriteriji za utvrđivanje dobitka od prodaje dugotrajne imovine i izostavljanja nerealiziranih gubitaka od financijske imovine biti će propisani provedbenim Pravilnikom od strane Ministra financija.
Rok za predaju prijave i podmirenje obveze dodatnog poreza na dobit
Rok za predaju prijave i podmirenje ovog dodatnog poreza je identičan rokovima za podmirenje „redovno“ poreza na dobit, odnosno 30. travnja 2023. godine po prijavi za 2022. godinu.
Sam izgled obrasca za obračun dodatnog poreza na dobit još nije propisan, te će Ministar financija provedbenim pravilnikom propisati obrazac prijave dodatnog poreza.
Odredbama Zakona predviđeno je da, ukoliko poduzetnik samostalno ne podnese prijavu dodatnog poreza, porezna uprava je ovlaštena obvezu dodatnog poreza na dobit utvrditi putem procjene.
Za sva ostala pitanja vezana uz dodatni porez na dobit obratite nam se na [email protected]
