Prošli tjedan Vlada Republike Hrvatske najavila je donošenje ekonomskim mjera u borbi protiv COVID-19. Teško je u ovoj fazi definirati visinu potrebne pomoći gospodarstvu u borbi sa COVID-19, ali iskustva i najave nekih drugih zemalja, mogu nam značajnije pomoći u shvaćanju mjera za koje će se, vrlo vjerojatno, i Vlada RH odlučiti u kraćem razdoblju. Nažalost, najpogođeniji u ovoj fazi razvoja epidemije je svakako turistički i ugostiteljski sektor. Zbog visokog udjela ove grane u BDP-u (14% u RH – usporedbe radi udio turizma u BDP-u u Italiji iznosi 2,2%, u Španjolskoj 4,4%, u Austriji, 4,9%), zbog čega je neminovno da će pod pretpostavkom dužeg vremena zabrane putovanja, utjecaj u Republici Hrvatskoj biti značajan.
Veliki broj zemalja je već ili usvojio ili najavio određene mjere, koje bi trebale pomoći gospodarstvu da premosti ovu novonastalu situaciju.
Analizirajući ekonomske mjere (ovaj popis ne uključuje ostale mjere koje se odnose kao npr. na protočnost robe, osiguravanje nabavke zdravstvenog materijala i sl.) u drugim zemljama, iste se mogu klasificirati na četiri ključna segmenta:
- Osiguravanje tekuće likvidnosti
- Privremena odgađanja prijave i plaćanja poreznih davanja
- Administrativne mjere
- Ostale mjere
Osiguravanje tekuće likvidnosti
Većina zemalja najavila je mjere osiguravanja tekuće likvidnosti i to na način da se putem posebnih kreditnih linija osigura bankarskom sektoru novčana sredstva za osiguravanje tekuće likvidnosti poduzetnika, ali i stanovništva. I sama Europska unija naglasila je da u ovom segmentu mjera posebiti je naglasak na osiguravanju likvidnosti SME (mali i srednje veliki) poduzetnika.
Tako je primjerice Narodna banka Velike Britanije najavila 30 mlrd. GBP (ili 1,3% ukupnog BDP-a) dodatnih sredstva tijekom 2020. godine, koje će se preusmjeriti gospodarstvu u obliku kreditnih linija sa subvencioniranim kaamatama. Donald Trump najavio je paket mjera za male poduzetnike u visini od 50 mlrd. USD u petak, 13.03.2020. godine. Radi se o kreditnim linijama do maksimalno 2 mil. USD / poduzetnik uz kamatnu stopu od 3,75% godišnje za poduzeća, odnosno 2,75% za neprofitne organizacije.
Privremeno odgađanje prijave i plaćanja poreznih davanja
Kao prva, najjednostavnija mjera za implementaciju sa ciljem izbjegavanja problema sa likvidnošću poduzetnika, je svakako odgađanje plaćanja poreznih davanja.
Pri tome većina se je zemalja odlučila ne obračunavati zatezne kamate za nepravovremeno plaćena porezna davanja. Pored poreza na dohodak i dobit, pojedine zemlje definirale su i odgađanje plaćanja i drugih davanja (PDV te doprinose iz i na plaću).
Danska je odobrila svim poduzetnicima odgodu plaćanja doprinosa i poreza iz radnog prava, dok velika poduzeća imaju dodatni rok za podmirenje PDV-a od 30 dana.
Grčka je odgodila sva plaćanja PDV-a koja dospijevaju do kraja ožujka do 30.04.2020., dok se plaćanje doprinosa odgađa do 30.06.2020. godine. Sličnu mjeru je odobrila i španjolska vlada, gdje SME poduzetnici imaju mogućnost odgađanja plaćanja svojih poreznih davanja za razdoblje od 6 mjeseci.
Italija je odgodila plaćanja svih poreznih davanja koja dospijevaju u razdoblju 23.02.-30.04. na 31.05.2020. godine.
Japan je odgodio plaćanje poreznih davanja za jedan mjesec (do kraja travnja 2020. godine), ali razmatra daljnje mjere u ovisnosti o daljnjem razvoju situacije.
Administrativne mjere
Administrativne mjere odnose se prvenstveno na mogućnost prolongiranja prijava poreznih davanja. Dakle, ne samo plaćanje poreznih davanja, već i prolongiranje predaje poreznih prijava. Primjerice, SAD je najavio produljenje roka za predaju poreznih prijava fizičkih i pravnih osoba za 2019. godinu, čiji je rok bio 15.04.2020., na 15.07.2020. godine. Pri tome niti ova porezna davanja ne dospijevaju na naplatu 15.04.2020.
Budući da u strukturi svakog gospodarstva se nalazi i veliki broj mikro i malih poduzetnika, koji ovise o knjigovodstvenim uredima, utjecaj oboljevanja djelatnika knjigovodstvenih ureda može imati značajnije reperkusije i na obračune poreznih davanja. Neka istraživanja iz SAD-a upućuju da prosječno na jednog djelatnika u računovodstvenim uredu dolazi 10-15 poduzetnika. Zbog toga izloženost malih poduzetnika pravovremenoj predaji poreznih davanja je svakako značajniji nego kod velikih poduzetnika.
Druga ključna mjera, koja bi se trebala što hitnije usvojiti u Republici Hrvatskoj, je svakako drugačije definiranje zakonodavnog okvira rada od kuće. Naime, ovdje zakonodavni okvir u RH trenutačno zahtjeva neka dodatna ograničenja (a koja u slučaju rada od kuće neće biti moguće provesti). Navedeno se odnosi na činjenicu:
- da opcija rada od kuće mora biti definirana Ugovorom o radu – navedeno se odnosi na činjenicu da već u Ugovoru o radu treba biti definiran rad od kuće;
- da djelatnik ima pravo na nadoknadu troškova rada od kuće (tj. sufinanciranje troškova struje, vode, prostora i sl.);
- zadovoljavanje propisa vezan uz zaštitu na radu na ovom izdvojenom mjestu rada od kuće.
Budući da ove uvjete trenutačno nije moguće provesti, svakako je neophodno privremeno ukinuti ove zakonodavne odredbe, kako bi se stekli i uvjeti za rad od kuće.
Ostale mjere
Ostale mjere (vezane uz neke oblike jednokratnih pomoći) za sada nisu značajnije, jednim dijelom i uslijed činjenice da je u ovoj fazi u Europi neophodno što prije osigurati ove početne mjere, dok ostale mjere će biti moguće definirati u nekim kasnijim stadijima. No, iskustva azijskih zemalja (gdje se je COVID-19 i prvi javio) daju nam neke ideje, koje su možda primjenjive i u Republici Hrvatskoj:
- Singapurska turistička zajednica najavila je da će snositi troškove čišćenje i dezinfekcije hotela u kojima su potvrđeni COVID-19 slučajevi. Nadoknada će iznositi 50% troškova profesionalnog čišćenja, a ne više od 20.000 USD. Paralelno se uvode i zasebne kreditne linije isključivo za turistički sektor u cilju nadoknade tekuće likvidnosti. Također, poseban fond osiguran je za pomoć taxi djelatnosti na način da svaki taksista dobiva naknadu u visini od 20 USD/dan kao nadoknadu za smanjenje prometa.
- Singapur je uveo mjeru nadoknade dijela troškova poduzećima za svakog djelatnika (pod određenim uvjetima) koji se nalazi u 14-dnevnoj samokaranetini u visini od 100 USD / dnevno / djelatnik.
- Australija je donijela mjere kojima se potiču poslovne investicije na način da se povećava iznos jednokratnog otpisa novonabavljenih osnovnih sredstva sa 30.000 AUD (ca 125.000 HRK) na 150.000 AUT (ca. 625.000 HRK);
- Australija je donijela i odredbu oko isplate jednokratne isplate SME poduzetnicima u visini između 2.000 AUT do maksimalno 25.000 AUT (ca. 105.000 HRK). Na ovaj način namjerava se pomoći 690.000 poduzeća koji zapošljavaju približno 7,8 mil. djelatnika (Australija ima približno 24,6 mil. stanovnika). Paralelno za približno 6,5 mil. stanovnika niže kupovne moći osigurano je jednokratna pomoću u visini od 750 AUT.
- Njemačka je najavila identičnu mjeru koju je uvela 2008. godine prilikom financijske krize, a odnosi se na subvencioniranje poduzetnika koji su bili prisiljeni skratiti radno vrijeme svojih djelatnika. Na ovaj način 2008. godine Njemačka je izbjegla značajnija otpuštanja djelatnika.
KOPUN Group pratiti će kontinuirano daljnje promjene zakonodavnog okvira po najavljenom hitnom postupku, te putem naših Novosti i LinkedIn profila Vas redovno obaviještavati.
