Baza znanja

Porezne novosti u primjeni od 2020.

Objavio 17. Prosinac 2019.Listopad 23rd, 2020Nema komentara

Već od ljeta željno očekujemo finalnu verziju četvrtog kruga porezne reforme koja je 29.11.2019. godine izglasana u Saboru Republike Hrvatske, a objavljena u Narodnim novinama br.121/2019 od 11.12.2019. godine. Iako je iteracija prijedloga bilo nekoliko (posebice su bile interesantne promjene verzije prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koje se odnose na porezne olakšice za mlade), objave u medijima kvalitetno su popratile ove izmjene od kojih najbitnije donosimo u nastavku.

Zakon o porezu na dohodak

Minimalna plaća
Vlada RH donijela je 6.11.2019. Uredbu o povećanju minimalne plaće kojom se ona povećava u 2020. na 4.062,51 kuna s današnjih 3.750,00 kuna bruto. Minimalna neto plaća za 2020. godinu iznositi će 3.250,01kn.

Povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 kn na 4.000 kn.
Promjena osobnog odbitka u 2020. godini utjecati će na povećanje mjesečne neto plaće za one djelatnike kojima je osobni odbitak bio manji od mjesečne neto plaće. Mjesečni iznosi za uzdržavane članove ostaju nepromijenjeni.
Financijski učinak ove mjere iznosi cca. 500 mil. kn i odnosi se već na plaću za prosinac 2019., isplaćenu u siječnju 2020.

Olakšice za mlade osobe
Kao što je već bilo najavljivano, u svrhu zaustavljanja odljeva visokokvalificiranih mladih osoba iz RH, uvodi se mogućnost umanjenja godišnje porezne obveze i to:

  1. 100% za mlade osobe do 25 godina života i
  2. 50% za mlade osobe od 26 do 30 godina života

Ova porezna olakšica po osnovi nesamostalnog rada vrijedi do 360.000 kn godišnje osnovice. Smanjenje godišnjeg poreza na dohodak koristi se za cijelo porezno razdoblje u kojemu obveznik navršava određenu godinu života, dakle temelj je godina a ne datum rođenja osobe.
Financijski učinak smanjenja poreza na dohodak od ove mjere iznosi cca 700 milijuna kuna.

Dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje – neoporezivo
Omogućuje se poslodavcima da djelatnicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do svote koja će se utvrditi naknadno Pravilnikom o porezu na dohodak a temeljem vjerodostojne dokumentacije. Izmjena Pravilnika o porezu na dohodak očekuje se početkom 2020. godine.  

Korištenje osobnog odbitka pri obračunu plaće kod prethodnog poslodavca
Problematiku korištenja dvostrukog osobnog odbitka (kod prethodnog i novog poslodavca) i cijeloga niza administrativne problematike koju taj problem vuče riješila bi izmjena Zakona o porezu na dohodak. Poslodavac i isplatitelj plaće prilikom isplate bivšem djelatniku sada će imati pravo na uvid podataka iz porezne kartice bivšeg djelatnika i moći će pri posljednjoj plaći iskoristiti osobni odbitak radnika nakon što napravi provjeru u njegovoj PK kartici putem sustava e-porezne.


Proširivanje primitaka koji ne ulaze u cenzus za uzdržavane članove (15.000 kn)
Posebna napomena roditeljima čija djeca ostvaruju primitke poput studentskog servisa je da kada tijekom poreznog razdoblja dijete premaši svotu primitaka višu od 15.000 kn, roditelj nije obvezan odmah izmijeniti podatke na poreznoj kartici već samo neće smjeti koristiti uvećanje odbitka(nužno obavijestiti poslodavca) za razdoblje u kojem je premašena osnovica.


Zakon o porezu na dodanu vrijednost

Najveća izmjena se svakako odnosi na ukidanje odredbe temeljem kojega je stopa PDV-a, počevši od 01.01. 2020. godine, trebala biti smanjena sa 25% na 24%. Sukladno najavama, a zbog uvođenja nekih drugih neoporezivih naknada i smanjenja poreznih stopa, ova se odredba ukida te osnovna stopa PDV-a ostaje 25%.

Smanjenje stope PDV-a na ugostiteljske usluge
Ponovno se (nakon 3 godine od ukidanja) uvodi snižena stopa na usluge pripremanja i usluživanja jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta primjenom stope od 13%. U prethodnim razdobljima kada se je primjenjivala snižena stopa PDV-a na ugostiteljske usluge (2013.-2016. godina) navedeno je bilo isključivo u situacijama pripremanja i usluživanja jela unutar ugostiteljskog objekta, zbog čega su ugostiteljski objekti imali dvojaki sustav oporezivanja u ovisnosti da li se je usluga pružala u samom objektu ili je bila organizirana dostava. I sada je odredba slična, odnosno snižena stopa definirana je isključivo na isporuke koje imaju uključivanje usluživanje jela (dakle, u samom restoranu i prilikom cateringa), dok u slučaju dostave hrane, budući da ne uključuje uslugu usluživanja jela, stopa PDV-a ostaje i nadalje 25%.
Nove odredbe definiraju sniženu stopu od 13% isključivo na pripremanje i usluživanje jela i slastica, dok se usluživanje pića i nadalje obračunava po stopi od 25%.

Povećanje limita oporezivanje po naplaćenim naknadama
Od 01.01.2015. godine uvedena je mogućnost plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji za sve poduzetnike koji su u prethodnoj godini ostvarili vrijednost isporuka manju od 3 mil. HRK. Sada se ovaj prag od 01.01.2020. godine diže na 7,5 mil. HRK.
Promjenu modela oporezivanja moguće je prijaviti Poreznoj upravi zaključno sa 20.01.2020. godine.
Također, skrećemo pažnju da, ukoliko ćete u 2020. godini ostvariti isporuke manje od 300 tis. HRK, a u prethodnim razdobljima ste temeljem vlastitog zahtjeva podnijeli zahtjev za upis u registar PDV-a, postoji izuzetna mogućnost izlaska iz sustava oporezivanja PDV-om počevši od 2021. godine.
Za navedeno je potrebno predati zahtjev za izmjenom do 15.01.2021. godine.

Neoporezivi prijenos vlastite poslove imovine
Značajno je navesti i nove odredbe čl. 7.a) Zakona o PDV-u, koji definiraju uvjete po kojima porezni obveznici prijenos vlastite poslovne imovine u drugu državu članicu temeljem aranžmana za premještanje dobara ne smatraju isporukom dobara uz naknadu.
Naime, zbog nepostojanja ove odredbe, situacije u kojima su porezni obveznici otpremali vlastite npr. zalihe u drugu zemlju članicu sa namjerom da se isporuči drugom poreznom obvezniku, ali su zbog npr. neradnih dana ili nemogućnosti isporuke bili prisiljeni plaćati skladišninu, isto se je smatralo isporukom dobara uz naknadu. U takvim situacijama porezni nadzor je na ovakve isporuke zahtijevao obračunavanje hrvatskog PDV-a, iako je isporuka bila u konačnici B2B transakcija unutar EU. Osnova ovakvog postupanja bila je činjenica da se je roba, privremeno, skladištila do krajnje isporuke.
Ovim novim odredbama Zakona nedvojbeno se definira da se aranžmanom premještanja dobara koje ne podliježe oporezivanju PDV-om smatraju transakcije za koje su ispunjeni (kumulativno sljedeći uvjeti):

  1. porezni obveznik ili treća osoba za njegov račun, otprema ili prevozi dobra u drugu državu članicu s namjerom da ta dobra u toj državi članici naknadno ili nakon dolaska isporuči drugom poreznom obvezniku koji ima pravo preuzeti vlasništvo nad tim dobrima u skladu s postojećim dogovorom između oba porezna obveznika;
  2. porezni obveznik koji otprema ili prevozi dobra nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište niti stalnu poslovnu jedinicu u državi članici u koju se dobra otpremaju ili prevoze;
  3. porezni obveznik kojem je namijenjena isporuka dobara registriran je za potrebe PDV-a u državi članici u koju se dobra otpremaju ili prevoze te su njegov identitet i PDV identifikacijski broj koji mu je ta država članica dodijelila priznati poreznom obvezniku u trenutku kada otprema ili prijevoz započinju;
  4. porezni obveznik koji otprema ili prevozi dobra upisuje prijenos dobara u Zbirnoj prijavi PDV-a uz navođenje identifikacijskog broja poreznog obveznika koji stječe dobra koja se otpremaju ili prevoze;
  5. prijenos imovine do stjecatelja mora biti obavljen u razdoblju od 12 mjeseci;
  6. zahtijeva se vođenje zasebne evidencije koje bi Poreznoj upravi omogućilo nadzor nad ovakvim transakcijama.

Dakle, situacije u kojima je vrši prijevoz robe do krajnjeg kupca, ali se privremeno obustavlja isporuka (npr. zbog situacije nezaprimanja avansne uplate) i sprema kod prijevoznika (na privremenom skladištenju) tijekom razdoblja kraćeg od 12 mjeseci, a nakon toga se vraća ponovno u državu članicu iz koje je roba krenula, ne smatra se isporukom.
Ove odredbe su svakako hvalevrijedne uzevši u obzir učestalu poslovnu praksu u transakcijama brzih zahtjeva za isporukom robe do krajnjeg kupca, a kada dolazi do nemogućnosti plaćanja krajnjeg kupca za ovu robu.

Zakon o fiskalizaciji

QR kod / prateća dokumentacija

1. travnja 2020. – obveza izdavanja računa za prateće dokumente(ponuda, narudžba i slično) koji se izdaju u trenutku prije samog izdavanja fiskaliziranog računa. Fiskaliziranje ovih pratećih dokumenata ne isključuje obvezu fiskalizaciju računa za isporuku te će sustav Porezne uprave povezaivat s izdanim i fiskaliziranim računima. Nužno je definirati programsko rješenje koje će biti u skladu s provedbom novog Zakona
1.travnja 2021. – obveza izdavanja QR koda na svakom izdanom fiskaliziranom računu.

Zakon o porezu na dobit

Smanjenje stope Poreza na dobit za 94% svih poduzetnika u RH
Sukladno najavama, smanjena je stopa poreza na dobit počevši od prijave poreza na dobit za 2020. godinu sa 18% na 12% za poduzetnike koji su u prethodnoj godini ostvarili prihod manji od 7,5 mil. HRK. Sukladno ovim promjenama (odnosno, povećanjem limita snižene stope PD-a sa 3 mil. HRK na 7,5 mil. HRK).
Sukladno novoj stopi i definiranje akontacije plaćanja poreza na dobit za 2020. godinu, koje se izračunava u PD obrascu za 2019. godinu biti će primjenom nove stope od 12% za sve poduzetnike sa prihodom manjim od 7,5 mil. HRK.
Ovi poduzetnici, koji ostvaruju prihode manje od 7,5 mil. HRK imaju također mogućnost utvrditi osnovicu poreza na dobit počevši od 01.01.2020. godine primjenom novčanog modela.

Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja
Prethodno je jedan od uvjeta priznavanja vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca bio uvjet da se je radilo o obveznicima poreza na dobit. Temeljem trenutačnih izmjena, porezno priznatim rashodima smatraju se sva potraživanja „ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije povezana osoba, prema posebnom propisu u slučaju stečaja, arbitraže i mirenja“.
Sukladno ovim izmjenama, provedena je i uskladba otpisa zastarjelih potraživanja od obrtnika „dohodaša“ ukoliko se radi o nepovezanoj osobi, te će se i za ovu kategoriju moći porezno otpisati potraživanja do 5.000 HRK.

Rashodi darovanja za zdravstvene potrebe
U porezno priznate rashode darovanja do visine 2% ukupnog prihoda prethodne godine, koji se odnose na plaćene troškove za zdravstvene potrebe fizičkih osoba, sada uključuju i troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.

Usklađenje odredbi vezane uz likvidaciju društva
Odredbe vezane uz skraćeni postupak likvidacije, definiran odredbama Zakona o trgovačkim društvima omogućile su ubrzanje postupka likvidacije kod poduzetnika koji nisu imali nepodmirenih obveza. Pri tome, budući da se postupak likvidacije ubrzava, svaki član društva ima obvezu podmiriti solidarno svoje obveze prema trećima.
U praksi postojalo je tumačenje da za ovakve skraćene postupke likvidacije ne postoji obveza izrade završne bilance, a time niti posljednjeg obračuna poreza na dobit. Novim odredbama samo se naglašava obveza izrade finalnih financijskih izvještaja, kao i konačnog obračuna poreza na dobit prilikom okončanja likvidacijskog postupka.

Proširenje pravila protiv premještanje dobitaka
U skladu sa direktivama EU, a koje se baziraju na projektu BEPS-a (Akcijski plan o eroziji porezne osnovice i alokaciji profita) OECD-a, počevši od 01.01.2022. godine uključuju se odredbe vezane uz hibridnu neusklađenost (propisane BEPS 2 akcijske smjernice). Nastavak je ovo usklađivanja lokalnog zakonodavstva sa ovim smjernicama.