U Narodnim novinama broj 151/22 od 22.12.12.2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
Predmetne izmjene stupaju na snagu od 01.01.2023. dok odredbe koje reguliraju rad digitalnih platformi (Uber, Wolt, i sl) stupaju na snagu od 01.01.2024.
Ovim Zakonom mijenjaju se odredbe postojećeg Zakona koje se naročito odnose na:
- sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme (uvode se stroži uvjeti za sklapanje ugovora o radu i broj mogućih uzastopnih ugovora)
- rada na izdvojenom mjestu rada (koji podrazumijeva rad od kuće i rad na daljinu, što se puno detaljnije uređuje s obzirom na učestalost primjena ovog instituta uvjetovano pandemijom i potresom, te se omogućava da ovakav rad može biti ugovoren trajno, privremeno i povremeno);
- rad u nepunom radnom vremenu (povoljnije uređenje za roditelje)
- dodatnog rada (mogućnost rada kod drugog poslodavca što se uređuje detaljnije i povoljnije za radnika)
- ustupanja radnika u povezano društvo;
- upućivanju radnika u inozemstvo;
- prestanak radnog odnosa koji su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (u pogledu otkaznog roka i otpremnine);
- detaljnije se definira pojam plaće i ostalih primitaka – u skladu s poreznim propisima;
- reguliranja prava radnika na uvećanje plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, te se određuje da za rad nedjeljom plaća se uvećava za najmanje 50%;
- otkaz tijekom bolovanja;
- odredbe o zaštiti dostojanstva radnika, (poslodavci s više od 75 zaposlenih obvezni su imenovati dvije osobe različitog spola za rješavanje pitanja o zaštiti dostojanstva radnika)
- uspostavlja se pravni okvir za rad putem internetskih platformi (uber, wolt, bolt i sl).
- kaznene odredbe, s obzirom na izmijenjeni dio Zakona kao i na primjenu Eura kao službene valute RH od 01.01.2023.
Budući da Zakon stupa na snagu od 01.01.2023. svi novi ugovori o radu sklopljeni od 01.01.2023., naročito oni na određeno vrijeme, moraju biti sklopljeni sukladno nastalim izmjenama.
Također, prijelaznim odredbama Zakona određen je rok od 6 mjeseci za poslodavce za uskladu njihovih Pravilnika o radu s odredbama ovog Zakona.
U istim Narodnim novinama objavljen je i novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada.
Ovaj Zakona definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu.
Neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu, odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
- obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili,
- obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili,
- obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili,
- zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama posebnog propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća rad koji prema svojim obilježjima predstavlja izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika, a obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
- radni odnos u kojem se ne isplaćuje povećana plaća radniku i ne uplaćuju propisana javna davanja na i iz povećane plaće ili,
- isplaćivanje plaće ili dijela plaće bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.
U slučaju da se inspekcijskim nadzor utvrdi postojanje neprijavljenog rada, poslodavac je dužan:
- podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje za svakog radnika za kojeg se utvrdi neprijavljeni rad i to za razdoblje od 6 mjeseci koji prethodi danu kada je nadzorom utvrđen neprijavljeni rad s uplatom plaće i doprinosa (ako se ne utvrdi drugačije),
- uplatiti od 2.650 Eur za svakog neprijavljenog radnika u državni proračun, a u ponovljenom slučaju unutar razdoblja od 6 godina, iznos od 6.630 Eur.
U slučaju da se kod istog poslodavca neprijavljeni rad utvrdi treći i sljedeći put unutar razdoblja od 6 godina, poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti u tom prostoru za razdoblje od 30 dana.
U slučaju neprijavljenog rada, državljana treće države, prijava na mirovinsko provest će se do dana utvrđivanja neprijavljenog rada, budući da strani državljanin ne može raditi bez radne dozvole.
Ministarstvo rada na mrežnim stranicama objavljivat će popis poslodavaca kod kojih je inspekcijskim nadzorom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, kao i popis poslodavaca kod kojih takav rad inspekcijskim nadzorom nije utvrđen.
Posebno je regulirano i postupanje kod prikrivenog radnog odnosa, između naručitelja posla i izvršitelja posla koji je samozaposlena osoba, u kojem slučaju inspektor obavještava Poreznu upravu.
Zakon propisuje i solidarnu odgovornost Ugovarateljaza obveze koje njegov podugovaratelj ima prema svojem radniku za potraživanja na ime dospjele, a neisplaćene plaće. Ugovaretelj će se osloboditi ove odgovornosti ukoliko je prije početka odnosno tijekom trajanja obavljanja radova odnosno pružanja usluga zatražio i dobio:
1. popis svih radnika zaposlenih na izvršavanju ugovora o pružanju usluga između ugovaratelja i podugovaratelja
2. za svakog pojedinog radnika iz točke 1.: identifikacijski podatak radnika, datum početka i završetka obavljanja radova i usluga
3. za vrijeme trajanja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja, za svakog pojedinog radnika najmanje jednom mjesečno dokaz o isplati plaće i doprinosa za obvezna osiguranja koja se isplaćuju na plaću za prethodni mjesec.
Zakon predviđa i vođenje „Evidencije neaktivnih osoba“ i to u elektroničkom obliku koju će voditi Hrvatski zavod za zapošljavanje a u kojoj će se voditi hrvatski državljani, državljani članice EU, EGP i Švicarske Konfederacije ako imaju privremeni ili stalni boravak na području Republike Hrvatske te državljani trećih zemalja s odobrenim privremenim boravkom, dugotrajnim boravištem ili stalnim boravkom za koje je nastala potreba praćenja u smislu propisa kojim se uređuje dodjeljivanje osobnog identifikacijskog broja.
Zakon stupa na snagu 01.01.2023.