Interventne mjere u ovršnim i stečajnim postupcima
Ovrhe na plaći i posebne okolnosti
Problematika provođenja ovrha, naročito fizičkih osoba posljednjih je tjedana bila dosta zastupljena u javnosti. Osnovna želja bila je izmjenama postojećeg ili novim zakonodavnim okvirom olakšati položaj fizičkih osoba čija su primanja opterećena ovrhama, kako bi se lakše podnijele negativne ekonomske posljedice nastale u posebnim okolnostima uzrokovanim pojavom pandemije COVID-19.
Tako je Sabor na prijedlog Vlade RH u tu svrhu donio dva zakona::
- Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 47/2020 od 17.04.2020. godine), te
- Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (NN 53/2020 od 30.04.2020. godine).
Tako se dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima odnose na ovrhe novčanim sredstvima koje provodi FINA, dok Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima se odnosi na ovrhe na plaćama koje provode poslodavci, na namjenska sredstva koja se financiraju iz nacionalnih sredstava i sredstava EU, sredstava primljenih po osnovi potpora u vrijeme epidemije, te pokretanja stečajnih postupaka.
Odredbi ovih zakona su vrlo slične i jedinstvene, samo se razlikuju s obzirom o kakvim se ovrhama radi.
Na koga se odnose ove odredbe?
Dok odredbe dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima navode da se odnosi na sve provođenje ovrha na novčanim sredstvima za sve ovršenike, Zakon o interventnim mjerama navodi da se odnosi na:
- fizičke osobe kojima se dio primanja usteže radi provedbe na ovrhe na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju;
- korisnike bespovratnih sredstava za provedbu projekata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije;
- gospodarske subjekte kojima prijeti stečaj;
- korisnike mjera pomoći isplaćenih uslijed posebnih okolnosti.
Na koje se ovršne postupke ova mjera ne odnosi?
Oba zakona definiraju se se ove mjere ne odnose na:
- u postupcima namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta,
- druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću,
- tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine;
- ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka;
- ako se radi o računi specifične namjene (radi se o ovrsi na sredstvima koja ne pripadaju ovršeniku već on njima samo upravlja; npr. račun stambene zgrade)
No, temeljem odredbi Zakona o interventnim mjerama predviđeno je da se ovrha ipak nastavlja ukoliko sudac, s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja, ocijeni da je navedene postupke nužno hitno provesti, pri čemu u sudskoj odluci mora postojati posebno obrazloženje.
Na koje se razdoblje odnose ovi propisi?
Oba Zakona utvrđuju trajanje posebnih okolnosti od tri mjeseca od dana njihova stupanja na snagu, no kako su donesena u razmaku od dva tjedna, njihova primjena se vremenski ne poklapa, tako – dopune Zakona o provedbi ovrhe predviđaju razdoblje od 18.04.2020.-18.07.2020. godine, dok Zakon o interventnim mjerama predviđa razdoblje od 01.05.2020.-01.08.2020. godine. Oba zakona predviđaju i mogućnost produljenja ovih mjera za dodatno razdoblje od 3 mjeseca (po isteku postojećih rokova).
U pogledu Zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima bitno je napomenuti, da će prestankom primjene Zakona, dakle nakon 18.7.2020. FINA nastaviti s ovrhom nad svim sredstvima koja će se u tom trenutku nalaziti na računu ovršenika. (ukoliko su bila uplaćena neposredno prije tog dana ili ih ovršenik nije u cijelosti iskoristio).
Tijekom ovog razdoblja ne obračunava se zatezna kamata, a po proteku ovih rokova, postupak ovrhe nastaviti će se u skladu sa zakonodavnim okvirom.
Provođenje zastoja u provedbi ovrhe na plaći drugim primanjima
Zastoj provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim primanjima provodit će se na način da poslodavac odnosno drugi isplatitelj neće plijeniti daljnje tražbine ovršenika niti isplaćivati ovrhovoditelju novčane iznose za koje je određena ovrha, već će cijelu plaću odnosno stalno novčano primanje isplatiti radniku odnosno primatelju stalnog novčanog primanja, naravno osim u slučaju naprijed navedenih izuzetaka.
Međutim nakon donošenja Zakona postavilo se je pitanje kako postupiti u slučaju ustezanja rata kredita na plaći na temelju privatne isprave ovjerene kod javnog bilježnika (tzv. Izjava o zaplijeni), budući da ona predstavlja ovršnu ispravu. U tom smislu Ministarstvo pravosuđa izdalo je priopćenje prema kojem se u tom slučaju neće zastati s ovrhom, jer se radi o budućem obroku po dospijeću koje je člankom 4. stavak 2. Zakona izuzeto od zastoja o ovrsi. (prioopćenje na stranici Ministarstva pravosuđa https://pravosudje.gov.hr/vijesti/priopcenje-21951/21951)
No, poslodavac (isplatitelj) tijekom zastoja ovrhe i dalje će primati nove ovršne isprave, kako bi se zadržalo pravo prvenstvenog reda namirenja, no dio primanja neće se plijeniti niti prenositi ovrhovoditelju, osim navedenih izuzetaka.
Na sličan način je propisano pravilo prikupljanja ovršnih isprava pri FINA-i, koja će također nastaviti zaprimati nove osnove za plaćanje i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
Isto tako ukoliko se tijekom trajanja posebnih okolnosti nastupi uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa okolnosti, u tom slučaju će se već zaplijenjeni iznos prenijeti ovrhovoditelju.
U pogledu modaliteta isplate plaće na redovan i „zaštićeni račun“, trenutačne upute navode da, budući da Ovršni zakon nije mijenjan, obveza je posodavca radnicima i nadalje dio plaće koji je izuzet od ovrhe isplaćivati za na tkz. „zaštićeni račun“. Ostatak plaće, koji ide na redovan račun, budući da je sada deblokiran temeljem odredbi dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, radnik će moći cjelokupni iznosom plaće slobodno raspolagati.
Izuzimanje od ovrhe bespovratnih sredstava
Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti od ovrhe se izuzimaju sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava za provedbu projekata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije kao sredstva koja se isplaćuju kao mjera pomoći pravnim i fizičkim osobama uslijed posebnih okolnosti.Navedeno podrazumijeva i naknadu financiranu od strane HZZ-a (potpora za očuvanje radnih mjesta) u slučaju da je poslodavac istu zahtjevao za svoje djelatnike.
Zastoj u slučaju ispunjenja stečajnih razloga
Ukoliko tijekom trajanja posebnih okolnosti nastanu stečajni razlozi, oni ne predstavljaju pretpostavku za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, osim ukoliko takav prijedlog ne podnese sam dužnik.
Izuzetno, FINA i vjerovnici mogu ipak podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.
Ukoliko imate dodatna pitanja pozivamo Vas da nam se obratite putem maila.
